Bosna i Hercegovina: Sve što trebate znati prije putovanja

Svi putevi vode u Bosnu i Hercegovinu. Dobro, ne baš svi, ali u ovo vrijeme godišnjih odmora mnogi ljudi iz dijaspore uputili su se prema BiH, a njihov broj je podebljan i velikim brojem stranih turista koji otkrivaju turističke destinacije koje nudi ova zemlja.

Sarajevo

Prednosti su jasno vidljive jer se turistima nudi sve od kulturno-povijesnog turizma i planina do avanturističkih aktivnosti, vjerskih hodočašća i gastronomije, na/u relativno malom prostoru. U turističkom smislu, Bosna i Hercegovina se danas najčešće promovira kao destinacija za kulturni turizam, aktivni odmor, prirodu, gastronomiju i autentičan doživljaj Balkana. Je li to uistinu tako

Zašto bi se turisti trebali odlučiti za putovanje u tu zemlju, što mogu očekivati, i na što ih treba upozoriti, razgovaram sa našim dopisnikom iz Sarajeva Amirom Sužnjem.

Amire, da krenemo odmah pitanjem zašto bi Bosna i Hercegovina trebala biti zanimljiva ljudima iz drugih dijelova Europe i svijeta, kraj toliko poznatih zemalja sa dugom tradicijom u području turizma?  

Bosna i Hercegovina jeste mala zemlja, ali njeni turistički potencijali su izuzetno bogati. Svako ko se odluči da posjeti bosanskohercegovačke prostore u vrijeme godišnjih odmora ili u drugim dijelovima godine, ima ogroman izbor: more, tuzlanska Panonska jezera, planinske ljepote, rijeke, nacionalne parkove, znamenite gradove, kulturne i istorijske atrakcije, vjerski i adrenalinski turizam, ljetne kampove za ljubitelje atrakcija na mirnim i divljim vodama... Teško je na tako malom prostoru i zamisliti, a kamoli imati tako širok spektar turističke ponude za strane i domaće turiste. Naprosto, kakva god bila interesovanja ljudi koji žele posjetiti Bosnu i Hercegovinu, svako će pronaći nešto što ga zanima i u čemu će uživati.

Pecaroši na slanim jezerima kod Tuzle

Da li to znači da turistički sektor u Bosni i Hercegovini nije koncentriran samo na nekoliko znamenitih gradova i poznatih turističkih destinacija, i sezonu godišnjih odmora u jedinom primorskom gradu Neumu, kako ljudi obično zamišljaju Bosnu i Hercegovinu?

Turistički potencijali Bosne i Hercegovine su u posljednjih dvadesetak godina znatno prošireni. Jedna generacija mladih turističkih djelatnika, a među njima su i oni koji su znanje sticali na prestižnim visokim školama za turizam u inostranstvu, otvorila je puteve velikom broju turista koji traže posebne vidove provoda, zabave i uživanja. Spektar turističkih sadržaja nije ograničen ni vremenski, na ljeto ili zimu, a i ni prostorno, samo na nekoliko poznatih lokacija.  Uostalom, najbolje je da nam to pojasni rukovodilac promocije Turističke organizacije Republike Srpske Marko Radić:

“Bosna i Hercegovina sve ima, od dole Trebinja i Neuma gore do Bihaća, do Novog Grada. Apsolutno imamo turizam za 365 dana, lijepo segmentiran, od gastra, od kulture, adrenalinskih sadržaja, sadržaja na vodi, od atraktivnosti što se tiče pješačkih, biciklističkih, planinskih staza… Možemo da vidimo da se sve više priča, recimo, o agroturizmu, o seoskom turizmu. Dobar dio zemlje predstavlja ruralnu destinaciju, a to je danas trend u svijetu. I muzički događaji, evo, predstoje nam mnogi događaji u Sarajevu, Banjaluci, Trebinju i Mostaru, Na sve te događaje dolaze i stranci.”

Rukovodilac promocije Turističke organizacije Republike Srpske Marko Radić

Amire, počet ćemo s onim što se obično naziva servisnim informacijama. Šta to čeka turiste kad se upute u Bosnu i Hercegovinu?

Ako ćemo govoriti o samom putu, ne bi trebalo da bude nekih većih problema. Zbog novog sistema prelaska granice sa Evropskom unijom, ponekad se dogodi da naiđu na gužve pri izlasku iz Hrvatske, a pogotovo kad iz Bosne i Hercegovine ulaze u Hrvatsku pri povratku, ali to nisu prepreke koje bi im značajnije pokvarile putovanje. Doduše, posljednjih dana je Bosna i Hercegovina suočena sa visokim temperaturama, ali ta pojedinost ne razlikuje se od velikog dijela Evrope, gdje su takođe zabilježene ekstremne vrućine. Treba napomenuti još nešto, što je konstanta u ljetnoj sezoni – na nekim od magistralnih i regionalnih puteva povremeno se može dogoditi da naiđete na radove, ali u mnogo manjoj mjeri nego što je to bilo u proteklih nekoliko godina. Ne treba zanemariti i brojne radare na bosanskohercegovačkim cestama, mnogo više nego ranije, pa bi bilo glupo da čovjek kaznama pokvari sebi posjetu Bosni i Hercegovini. Kad sve  saberemo, čeka ih ugodan provod uz ne tako velika izdvajanja kao u većini drugih zemalja sa tradicionalnim turističkim destinacijama.  

Put Stolac - Neum

Ovo je doba godine kad ljudi iz dijaspore dolaze u Bosnu i Hercegovinu na godišnji odmor. Pretpostavljam da je baš sada mnogo Bosanaca i Hercegovaca, koji inače žive i rade u inostranstvu. Oni, naravno imaju svoje specifične i lako shvatljive razloge za dolazak u Bosnu i Hercegovinu. Međutim, bosanskohercegovački turistički radnici već godinama nastoje ojačati programe i sadržaje kako bi privukli što više stranih turista i sa istoka i sa zapada. Što je to, ako tako možemo reći, mamac za strance u turističkom smislu?

Treba imati na umu da mnogi turisti iz zapadne Evrope dolaze jer su čuli da bosanskohercegovačka raznolikost – prirodna, kulturna i svake druge vrste – nudi jedinstven doživljaj, gdje se mogu na nekoliko stotina metara vidjeti slike istoka i zapada, čaršije kakve ne postoje u zapadnim modernim gradovima, bogomolje svih objavljenih svjetskih religija, gastronomski specijaliteti i sve drugo što Bosnu i Hercegovinu čini posebnom na svjetskoj turističkoj karti. U posljednjih desetak-petnaest godina mnogo je turista sa Bliskog istoka, iz zemalja Zaliva, Kine… Tu su i stotine hiljada hodočasnika koji već decenijama pohode mjesto ukazanja Gospe u hercegovačkom svetištu Međugorju. Svi oni u tim bosanskohercegovačkim specifičnostima vide dovoljan razlog da svoje odmore i vrijeme za putovanja provedu u Bosni i Hercegovini, opet uz onu raniju konstataciju – da je to većini njih finansijski vrlo primamljivo.

Međugorje

Da li to znači, Amire, da mnogi turisti dolaze kako bi u srcu Europe doživjeli čari orijenta, i to veoma jeftino?

Da. Veliki broj turista, i stanaca i ljudi iz dijaspore, ističe kako Bosna i Hercegovina nudi nešto istinski privlačno i jedinstveno i da sve to nudi uz izuzetno prihvatljive cijene i uz sadržaje koji su, koliko god neko tvrdio da je turizam u Bosni i Hercegovini još daleko od uređenog, vrlo interesantni ljudima koji se odluče da posjete tu zemlju. Evo, baš na početku ove ljetne sezone, prestižni magazin Time out uvrstio je Sarajevo među najpovoljnije gradove u Evropi za putovanja u 2026. godini. Zapravo je proglasio glavni bosanskohercegovački grad za najpovoljniju destinaciju na starom kontinentu, koja uz minimalne troškove, jeftinu hranu i druge sadržaje, nudi bogat kulturni, istorijski i gastronomski doživljaj. Posjetioci se bez velikih izdataka mogu naći u izuzetno lijepim događajima, od prazničnog ambijenta zbog mundijala i nastupa bosanskohercegovačke reprezentacije, preko velikih koncerata do najprestižnije filmske manifestacije u ovom dijelu Evrope – Sarajevo film festivala.  Predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić kaže da je ovo ljeto, pored njegove uobičajene turističke ponude, po mnogo čemu posebno za sve one koji dođu u glavni bosanskohercegovački grad.

“Prije svega, Svjetsko prvenstvo je uradilo svoju priču, i nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine. Na sarajevskim trgovima na četiri-pet lokacija praćenje utakmica 40 dana uz muziku, uz gastronomiju... Poslije toga live stage festival, koji se etablirao među najboljim festivalima u regionu i, naravno, početkom avgusta naš veliki Dino Merlin, koji puni tri Koševa. Poslije toga imamo otvaranje Sarajevo film festivala, a poslije samog film festivala Dani piva i hrane, naša replika jednog Oktober-festa u Vilsonovom šetalištu”.

Predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić

Čuli smo što nudi Sarajevo, koje je proglašeno najpovoljnijom turističkom destinacijom u Europi ove godine. Amire, na početku si spomenuo da Bosna i Hercegovina sve više postaje omiljena destinacija za ljubitelje adrenalinskog turizma. Kakvi su to sadržaji, što je u ponudi?

Bosna i Hercegovina odavno privlači ljubitelje adrenalinskih sportova na vodi. Raftinzi na mirnim i divljim vodama već su prerasli u tradiciju i imaju svoje stalne ljubitelje i posjetioce, skokovi sa Starog mosta u Mostaru poznati su već decenijama širom svijeta, ali u posljednjih nekoliko godina sve je više planinara i alpinista željnih avanture. Bosna i Hercegovina je sa svojim planinama i kanjonima izmišljena zemlja za takve vrste turističkih izazova i sve je više stranaca, koji baš zbog toga dolaze u Bosnu i Hercegovinu.  Tako se polako razvijaju i centri sa adrenalinskim alpinističkim rutama, poput recimo “Via Ferate” na Crvenim stijenama na planini Romaniji nedaleko od Sarajeva.

Slapovi na Uni

Da li ta vrsta turizma skriva i zamke? Mediji u Bosni i Hercegovini vrlo često izvještavaju o nesrećama i akcijama Gorske službe spašavanja u planinama Bosne i Hercegovine. Šta nam to govori o sigurnosti u toj vrsti turizma?

To je tačno. I ovog ljeta dogodile su se tri nesreće u kojima su poginuli planinari. Dva su poginula na Prenju i Čvrsnici u Hercegovini, gdje su nesreće i inače veoma česte i gdje je posljednjih godina teško povrijeđeno više stranih planinara, koji su spašeni zahtjevnim akcijama Gorske službe spašavanja. Posljednja u nizu nesreća sa smrtnim ishodom dogodila se krajem maja na adrenalinskoj ruti na Romaniji, gdje je iskusan i fizički jako spreman planinar iz Kalesije poginuo na stazi “Via Dinarica”, uklesanoj u stijene. Ta nesreća izazvala je brojne rasprave u krugovima iskusnih alpinista, ali i pokazala da su sve te nesreće doživjeli ljudi koji su individualno išli na zahtjevne i opasne staze, bez iskusnih vodiča. Među turistima koji dolaze zbog adrenalinskih izazova su i mnogi koji nisu svjesni opasnosti takvih staza i to je glavni razlog nesreća, pojašnjava iskusni planinarski vodič Igor Tošić, upozoravajući da se na takva mjesta ne ide bez licenciranih planinarskih vodiča.

“Kako ćemo se ponašati u planini, da li smo dovoljno ozbiljni i oprezni prema sebi ili trebamo otići tamo na liticu da bismo napravili što ljepšu ili što bolju fotografiju da ugrozimo svoju bezbjednost i bezbjednost drugih? Apelujem na sve planinare i ljubitelje prirode da na planinu obavezno idu sa obučenim ljudima, sa planinarskim vodičima, koji su prošli obuke da pruže odmah neku vrstu pomoći ili da prepoznaju potencijalni problem koji bi se mogao desiti.” 

Spomenuo si jedan paradoks – dok veliki broj turista i hodočasnika iz drugih dijelova svijeta dolazi da vidi ljepote Bosne i Hercegovine, veliki dio njenih građana uglavnom dovoljno ne poznaje ili bar nikad nije obišao prirodne, povijesne i druge znamenitosti i vrijednosti koje njihova domovina ima. Kako to objasniti?

To je prilično tačna konstatacija, ako ne računamo gradove kroz koje većina putuje, poput Mostara, Bihaća, Banjaluke, Sarajeva ili Višegrada, pa ih tako ljudi i posjećuju – na proputovanju. Ne bi se moglo reći da Bosanci i Hercegovci ne putuju, zavidan broj njih posjećuje i mnoge svjetske destinacije, ali generalno, većina propusti da posjeti znamenite turističke destinacije u sopstvenoj zemlji ako im baš nisu na putu. Turistički mentalitet prosječnog čovjeka u Bosni i Hercegovini nekako se završava odmorom na jadranskoj obali, a podaci govore da je to u najvećoj mjeri makarska rivijera u susjednoj Hrvatskoj, najbliža za većinu stanovnika Bosne i Hercegovine. Tu je, naravno, i crnogorsko primorje, a posljednjih petnaestak-dvadeset godina mnogi se odlučuju za Tursku, Albaniju, Španiju, pa i sjever Afrike. Tako i završavamo u svojevrsnom paradoksu – ljudi dobacuju do Hurgade, Kemera ili Barselone, a nikad ne upoznaju većinu znamenitosti sopstvene zemlje.

Sutjeska

Da li to znači da institucije, pa i turističke organizacije, ne rade dovoljno na promociji turističkih vrijednosti Bosne i Hercegovine?

Turističke zajednice ulažu u promociju, nadležne institucije poput ministarstava turizma prate to izvjesnim projektima, ali može se reći da je to više usmjereno prema stranim turistima i dijaspori u vrijeme godišnjih odmora nego prema ljudima u Bosni i Hercegovini.  Ipak pamtimo akciju obje entitetske vlade u vrijeme pandemije korona virusa, kad su subvencijom turističkih vaučera  promovisali domaće destinacije, pa je veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine – mnogi i zbog činjenice da u vrijeme pandemije nisu mogli u inostranstvo - prvi put imao priliku da vidi brojne zvučne turističke znamenitosti, od Une, Martin Broda i Japodskih otoka kod Bihaća, pa sve do Nacionalnog parka “Sutjeska”, čuvenih pećina i vodopada Kravice i Hutovog blata na jugu. Vaučeri su u to doba umnogome promijenili navike bosanskohercegovačkh građana, koji su se ranije i zbog nekih drugih razloga, teško odlučivali za posjete brojnim turističkim znamenitostima u sopsvenoj zemlji. Možda je tu promjenu u to vrijeme najbolje opisao predsjednik Turističkog klastera “Una-Sana” iz Bihaća Adnan Mekić.

“S obzirom da znamo kakva je putna komunikacija na području naše zemlje, to je uvijek bilo ono nešto zašto ljudi nisu posjećivali ovaj kraj. Vaučeri su učinili baš taj korak naprijed da naši zemljaci dođu i iskoriste priliku i upoznaju ovaj kraj”. 

Vodopad u Jajcu

Eto čuli smo i jedan razlog zbog kojeg ljudi u Bosni i Hercegovini nisu stvorili redovnu naviku da posjećuju domaće turističke destinacije, a o tome vrlo malo razmišljamo. Amire, jesu li vaučeri i poslije pandemije ostali sredstvo za promociju domaćih turističkih potencijala u Bosni i Hercegovini?

Ne u mjeri u kojoj se to moglo uraditi. Entitetske vlade, pogotovo Vlada Federacije BiH, poslije pandemije nisu bile u poziciji za takve vrste subvencija domaćeg turizma i u tom obimu, a i stanovnici su se nekako vratili starim navikama odmora na moru. Promotor Turističke organizacije Republike Srpske Marko Radić podsjeća da su vaučeri u vrijeme korona pandemije bili jedna odlična promocija domaćih turističkih potencijala domaćim ljudima, ali da su okolnosti danas sasvim drugačije.

“Ako bih komentarisao period korone, zabrane odlazaka, mogu da kažem da je to bio dobar jedan potez. Generalno, ljude je malo pokrenuo da obilaze svoj komšiluk, susjedne gradove, da otkrivaju jezera, potoke… Međutim, pričati o vaučerima na način isti kao 2020. godine, a u 2026. godini, po mom mišljenju nema smisla . Neće imati opet velikog interesovanja za to”.

Eto u takvom ambijentu Bosna i Hercegovina dočekuje špicu ljetne sezone, nastojeći da animira domaće i privuče goste iz inostranstva i pokušavajući svojim sadržajima, ali i cijenama, da parira poznatim turističkim zemljama i ljetovalištima širom Mediterana.