Hrvatska: Sve što trebate znati prije putovanja. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 20.07.2026. 24:51 Min.. Verfügbar bis 20.07.2027. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Hrvatska: Sve što trebate znati prije putovanja
Stand:
Nenad Kreizer, Siniša Bogdanić, Boris Rabrenović
Kada krenuti na put u Hrvatsku, gdje najbolje nešto pojesti i koliko novaca jedna četveročlana obitelj treba za tjedan dana odmora na hrvatskoj obali? Ove i druge praktične savjete o odmoru u Hrvatskoj za ovo izdanje podcasta Cosmo BHS sakupio je reporter Siniša Bogdanić a Nenad Kreizer o svijetlim i tamnim stranama hrvatske turističke ponude kao i perspektivama hrvatskog turizma govori s Damirom Krešićem, ravnateljem Instituta za turizam iz Zagreba.
Hrvatska velik dio svog BND-a ostvaruje preko turizma, zato nije ni čudo da se turistička kretanja i turističke brojke prate s velikom pozornošću. Proteklih godina od gostiju koji posjete Hrvatsku dolaze pritužbe da je Hrvatska od pristupačnog mjesta za odmor postala zemlja samo za one s dubljim džepom. Od našeg reportera iz Zagreba, Siniše Bogdanića, saznajemo praktične informacije vezane uz odlazak na odmor u Hrvatsku.
Kornatski arhipelag
Siniša, kakva je trenutna procjena turističke sezone? Postoje li neki pokazatelji?
Prema tablicama i datasetovima Hrvatske turističke zajednice, sezona je solidna, no nema naznaka da će biti i rekordna. Prvih šest mjeseci vrlo je usporedivo s lanjskim prvim polugodištem. Do kraja lipnja ostvareno je 7,6 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja. Broj dolazaka porastao je tek 0,1 posto, dok je broj noćenja praktički ostao isti. To bismo onda mogli opisati kao stagnaciju. Ako gledamo sam lipanj, slabiji je no prošlogodišnji. Ima pad dolazaka od sedam posto i pad noćenja od šest posto, u usporedbi s lipnjem 2025. godine. Nešto manje je stranih gostiju, dok snažan rast bilježe domaći turisti kojih je osam posto više. S obzirom na to da cijene nisu padale, možemo zaključiti da im je porasla platežna moć s obzirom na to da se Hrvati uglavnom žale da si ne mogu priuštiti ljetovanje u svojoj domovini.
Nacionalni park Plitvice
No pokazatelji uspješnosti sezone nisu samo noćenja i dolasci, računa se i novac koji turisti ostavljaju u Hrvatskoj.
Da, ali to je poprilično varljiv pokazatelj. Prihodi stranih turista u prvom tromjesečju porasli su za devet posto, na 945 milijuna eura. Ali ne treba zaboraviti na inflaciju koja je cijene pogurala prema gore pa je nominalni rast prihoda velikim dijelom posljedica toga.
Ulazak u šengenski prostor mnogim turistima iz Srbije i Bosne i Hercegovine čini se kao zlostavljanje. O čemu se točno radi?
To, u svakom slučaju, jest neugodno iskustvo koje je propisala Europska unija, a Hrvatska je kao čuvar vanjske granice provoditelj tih novih pravila. I nekoliko poznatih osoba s ovih naših prostora požalilo se na neugodan osjećaj prilikom same procedure. Pri prvom prelasku granice osobama koje nemaju građanstvo Europske unije uzimaju se otisci prstiju, fotografira im se lice, skenira se putovnica te bilježe mjesto i vrijeme ulaska. Djeci mlađoj od 12 godina ne uzimaju se otisci, ali ih se fotografira. Mnogi roditelji se žale upravo na taj dio priče.
Pulska Arena
Zašto se to radi?
To uglavnom izgleda kao hladna policijska obrada, ali ona se obavlja samo jednom. Svaki idući prelazak granice je brži jer su podaci već pohranjeni i provjerava se identitet putnika. Radi se o tomu da sustav automatski računa je li netko prekoračio dopuštenih 90 dana boravka unutar razdoblja od 180 dana. Njime se pokušavaju otkriti prekoračenja boravka, krivotvorene isprave i zlouporabe identiteta unutar granica Europske unije.
Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam iz Zagreba, pojasnio nam je koje su prednosti a koje mane hrvatske turističke ponude.
Gospodine Krešiću, na što se turisti najviše žale kad posjete Hrvatsku, a što najviše hvale. Da li su tu klasične previsoke cijene? Nekada je to bio manjak izvanpansionske potrošnje i mogućnosti potrošiti novac izvan onog "samo krevet i hrana". Što je danas problem?
Pa ne bi možda vjerovali, ali zapravo se turisti uopće ne žale previše na previsoke cijene, nego je ta tema dosta tako potencirana, ja bih rekao, u javnom prostoru. Ali ajmo prvo početi od lijepih stvari. Dakle, kada govorimo o zadovoljstvima naših turista, elementima turističke ponude, onda su oni zapravo najzadovoljniji našim prirodnim znamenitostima, dakle ljepotom prirode i krajolika.
Jako su zadovoljni skladnoću i ljepotom naših destinacija. Osobnom sigurnošću su zadovoljni. Dakle, osobna sigurnost je od nečega što se uzimalo zdravo za gotovo prije desetak godina. U zadnjih desetak godina je upravo osobna sigurnost postala jedna od najvažnijih faktora prilikom odluka o odabiru destinacije. Jer, nažalost, u zadnjih deset godina turizam je stalno podložan ili stalno je pod nekim da kažem ugrozama.
Prvo je to bila pandemija kovida, nakon toga se dogodila ta nesretna agresija Rusije na Ukrajinu. Nakon toga imamo i sukob na Bliskom istoku. Dakle, stalno su neki događaji koji ne idu u prilog turizmu i upravo je ta osobna sigurnost iz nečega što se podrazumijeva sama po sebi zapravo postala vrlo važan element prilikom odluke o odabiru destinacije. Drugim riječima, turist bira destinaciju i prema sigurnosti. Danas, dakle, ono što je nekad uzimao zdravo za gotovo jer prije možda petnaestak, dvadeset godina je velika većina destinacija bila sigurna, danas to više nije slučaj, tako da su oni zadovoljni sa tom osobnom sigurnošću u Hrvatskoj.
Zadovoljni su, naravno, čistoćom plaža. Zadovoljni su i kvalitetom smještajnih objekata. Dakle, zadovoljni su sa jako puno elemenata.
Ono čime nisu zadovoljni, odnosno čime su manje zadovoljni to bi bile, recimo, mogućnosti za kupnju. Nisu zadovoljni kvalitetom i učestalošću događanja i manifestacija, zabavnim i noćnim životom, a ono čime su izrazito nezadovoljni to je npr. kvalitetom lokalnog prijevoza u tim destinacijama, kvalitetom parkinga. Ono što im smeta je, recimo, pretjerana gužva u onim destinacijama koje pate od tog takozvanog over turizma. Tu i tamo im smeta i naravno, gužva u kupališnog prostoru, preveliki broj ljudi na premalo plažnog prostora.
Često, pogotovo u gradovima, im smeta buka koja remeti komfor smještaja, neprimjereno odlaganje smeća i generalno taj takozvani waste management, odnosno upravljanje ili zbrinjavanje otpada jer oni vide da to nije na toj razini na koju su oni navikli u onim zemljama, otkud oni dolaze.
To su neke stvari koje njima najviše smetaju. Cijene zapravo nisu nešto što bih ja stavio u prvi plan kao nekakav faktor koji turistima smeta.
Hrvatska ima dobre autoceste i prometnu povezanost, no gužve na cestama u udarnim vikendima su izražene. Što kažu prometni stručnjaci o tome?
Previše prometa u premalo vremena je problem i najmodernijih hrvatskih prometnica. To se vidi na uskim grlima kao što su zagrebačka obilaznica i Lučko, autocesta A1 prema Bosiljevu, tuneli Mala Kapela i Sveti Rok, prilazi Rijeci, Krčki most, Istarski ipsilon te prilazi trajektnim lukama i turističkim mjestima. Ako se dogodi i najmanja prometna nesreća, posljedica je kolona duga više kilometara u danu u kojem temperature u hladu dosežu i 35 Celzijevih stupnjeva. To posebno teško podnose djeca i kućni ljubimci pa treba biti spreman na sve scenarije. Hrvatski autoklub uglavnom savjetuje izbjegavanje putovanja subotom između četiri ujutro i podneva prema moru te nedjeljom poslijepodne prema unutrašnjosti.
Naplatna rampa Lučko
Koliki je trošak sedmodnevnog boravka, recimo, u Dalmaciji za jednu obitelj?
Za četveročlanu obitelj sedam dana u Dalmaciji u špici sezone košta između 1.800 i 2.700 eura. Najveći je trošak smještaj. Sedam noćenja u apartmanu u manjem mjestu, možda ne prvi red do mora, može se pronaći za 700 do 1.000 eura, dok se u Splitu, Dubrovniku, Makarskoj ili na otocima cijena često penje iznad 1.200 eura. S pretpostavkom da obitelj većinu obroka priprema u apartmanu, za hranu treba računati oko 400 do 500 eura prema važećoj Koliko.HR standardnoj prehrambeno-higijenskoj košarici. Treba tu dodati i gorivo i cestarinu i sladolede za djecu, pića, ležaljke, možda i neki izlet brodom ili u unutrašnjost. Vrlo šparna obitelj može proći s 1.500 eura, ali uz izbjegavanje restorana, smještaj niže kvalitete i plažu kao glavni sadržaj. Oni koji ne šparaju, potrošit će i više od 3.000 eura.
Dubrovnik
Kartična plaćanja su standard. Treba li turist nositi gotovinu? Koliko se novca treba osigurati za jedan dan?
Kartice su prihvaćene svugdje, no gotovina je potrebna za tržnice, najam ležaljki, negdje i za parking. Dvadesetak eura gotovine dnevno po osobi trebala bi biti sasma dovoljna rezerva. Bankomati su dostupni u svim turističkim mjestima i do gotovine nije problem doći.
Politički Beograd kao da se svake godine trudi obeshrabriti srbijanske- građane od ljetovanja u Hrvatskoj navodima o zlostavljanjima Srba koje Hrvati navodno bacaju u more, uništavanjima njihovih automobila. Ove godine neki građani Srbije odlučili su to jasno i glasno demantirati?
Da, čini se da možda čak i dolaze neke nove generacije kojima je dosta tih naših komplementarnih nacionalizama koji se međusobno hrane. Ove godine je i Hrvate i Srbe koji ljetuju u Hrvatskoj oduševio srbijanski influencer Dušan, poznatiji kao Gosn Barna, koji se javio iz Dalmacije nakon izjave srbijanskog ministra unutarnjih poslova Ivice Dačića o navodnom bacanju srpskih turista u more. Kaže, nitko ga nije bacio u more, snima parkirališta puna neoštećenih vozila beogradskih registracija na Hvaru, Braču, u Šibeniku i Splitu. Njegov trud u zbližavanju Hrvata i Srba je prepoznat, a uz njega svjedočili su i brojni građani Srbije koji su naveli da godinama dolaze na hrvatsku obalu bez neugodnosti. To, dakako, ne znači da pojedinačnih incidenata nema, ali ima ih s turistima iz svih država. Možda su najbrojniji s mladim Britancima koje se u Hrvatskoj doživljava neobuzdanima, preglasnima i neosjetljivima prema domaćem življu.
Turisti posmatraju zalazak sunca na splitskoj rivi
Pogledao si što mediji zemalja iz kojih turisti dolaze u Hrvatskoj savjetuju svojim građanima. Možda su to najvrjednije informacije, budući da ne prolaze kroz filter hrvatskog turizma i PR-a turističkih organizacija.
Da, to bih mogao sažeti u par rečenica. U povijesnim gradovima izbjegavajte restorane izravno na glavnim trgovima ili promenadama. Često je dovoljno otići dvije ili tri uličice dublje prema unutrašnjosti gdje možete pronaći autentične lokalne konobe s nižim cijenama. Najbolji pokazatelj dobrog omjera cijene i kvalitete jesu sami lokalni stanovnici. Ako je restoran ili kafić pun Hrvata, to je gotovo stopostotno jamstvo da su cijene poštene, a hrana svježa. Umjesto smještaja izravno u središtu Splita ili Dubrovnika, odaberite manja okolna mjesta ili sela. Cijene apartmana ondje su znatno niže, a do povijesnih središta možete jednostavno doći lokalnim prijevozom ili automobilom. Hrvatski taksisti vrlo su šarolika skupina i među njima su brojni oni koji u sezoni „gule“ turiste. Uvijek provjerite cijenu prije nego što sjednete u automobil, a gdje god možete, koristite Uber. Tako će neugodna iznenađenja biti svedena na minimum.
