Skandal s ilegalnim otpadom u Lici - koliko je znao vrh vlade?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 08.09.2026. 23 Min. 33 Sek.. Verfügbar bis 08.09.2027. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Skandal s ilegalnim otpadom u Lici - koliko je znao vrh vlade?
Stand:
Nenad Kreizer, Siniša Bogdanić, Boris Rabrenović
Novi ekološki skandal potresa Hrvatsku. Otkriće tisuća tona ilegalno odloženog otpada u Lici pored Gospića izazvao je bijes građana koji su se proteklog vikenda u velikom broju okupili na glavnom zagrebačkom trgu kako bi izrazili svoju ogorčenost korupcijom i nebrigom za okoliš. Nenad Kreizer razgovara s toksikologom Branimirom Hackenbergerom i reporterom Sinišom Bogdanićem o najnovijem razvoju događaja u skandalu oko ilegalnog otpada kraj Gospića.
Izgleda da je Hrvatska bogatija za još jedan ekološki skandal ali izgleda da će ovaj, za razliku od priješnjih, recimo oko radova na izvoru rijeke Une, izazvati veće društvene pomake.
Što se dogodilo? U Lici, kod Gospića, je otkriveno između 34.000 i 37.000 tona nezakonito odloženog otpada, dijelom zakopanog, a velik dio uvezen je iz Italije 2023. i 2024. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta USKOK je istragu pokrenuo još u veljači 2025. protiv deset osoba i četiri tvrtke; sumnja se da je skupina uvozila mljevenu plastiku i miješani otpad iz Slovenije i Italije te preuzimala medicinski otpad u Hrvatskoj i zakopavala ga ili ostavljala na otvorenom u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. U ožujku ove godine istraga je proširena na dodatnih najmanje 2.640 tona otpada kod Senja.
Čitav slučaj dobio je dodatnu političku dimenziju kad je USKOK uhitio tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića. Građani iz inicijative "Gospić je naš dom" tvrde da su sumnjive dovoze prijavljivali institucijama još od 2022., a kamione snimali tijekom cijele 2024. — bez reakcije.
U subotu, 5. rujna, u Zagrebu je održan prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" s desecima tisuća ljudi. Traži se cjelovit plan sanacije u 20 dana, uklanjanje 33.000 tona zakopanog otpada u tri mjeseca, neovisna procjena rizika i zabrana uvoza otpada. Ministrica Marija Vučković odgovorila je da će plan biti predstavljen do 20. rujna. No već odavno se traži i odgovornost samog državnog vrha na čelu s HDZ-ovim premijerom Andrijom Plenkovićem.
Premijer Andrej Plenković
S kolegom Sinišom Bogdanićem analiziramo tijek skandala i moguće političke posljedice.
Siniša, Zagreb je prošle subote doživio najveći prosvjed u posljednjih tridesetak godina. Iako policija više ne objavljuje procjene masovnosti skupova, neslužbene procjene se kreću od 30 tisuća pa naviše. Zašto je slučaj Gospić tako uzbunio široku hrvatsku javnost?
Rekao bih da su se građani iz velikog dijela Hrvatske prepoznali u slučaju Gospić jer je Hrvatska prepuna ilegalno ili barem sumnjivo odloženog otpada, a sada se osvijestilo da se otpad uvozi, da se toksični otpad odlaže ilegalno, da sustav kontrole ne funkcionira i da se na zdravlju ljudi netko bogati. Naime, u Gospiću je na ilegalnom odlagalištu oko 37.000 tona velikim dijelom uvezenog otpada. Dio je u vrećama, dio je rasut, dio je zakopan, a dio od toga je toksičan. Uz to, Lika je kraško područje koje leži na nepreglednim bazenima pitke vode pa je odlaganje takvog otpada u Gospiću s te strane posve sumanuta ideja.
Kada je javnost saznala za taj slučaj?
Iako se u Gospiću neformalno govorilo o kriminalnim radnjama, šira javnost za slučaj je doznala u veljači (februar) prošle godine. Tada je uhićeno 13 osoba u Zagrebu, Varaždinu i Gospiću. Među javno objavljenim imenima bili su Josip i Monika Šincek, Franciska Dodić, Antonija Bauk i Mileta Stevanović.
Europol je tada objavio da je organizirana skupina nezakonito odložila najmanje 35.000 tona medicinskog i opasnog otpada te ostvarila najmanje četiri milijuna eura nezakonite dobiti. Kasnije se doznalo da je Ministarstvo zaštite okoliša predstavku građana primilo sredinom 2023. godine i proslijedilo je Državnom inspektoratu, a policija je odmah pokrenula kriminalističko istraživanje zbog sumnje da se otpad lažno prikazuje kao materijal za recikliranje. Puni razmjeri onoga što prijeti postati ekološkom katastrofom otkriveni su objavljenim vještačenjima ove godine.
Govori se o uvezenom otpadu. Otpad se legalno uvozi i Hrvatska ga uvozi kao sirovinu. Primjerice, kao papir za reciklažu ili kao metal za preradu. Odakle je ovaj otpad došao i što je u njemu?
Otpad je prema sumnjama USKOK-a stizao iz Slovenije, Italije pa i Njemačke. Dio medicinskog i drugog miješanog otpada preuziman je od dobavljača iz Hrvatske. Na dokumentaciji je prikazivano da se radi o plastičnom materijalu za reciklažu, između ostaloga, u građevinski materijal. Kasnija vještačenja pokazala su da u hrpama, ali i pod zemljom ima stvarno svega; plastike, polimera, stiropora, organskih ostataka i medicinskog otpada. Neki uzorci pokazali su zabrinjavajuće razine opasnih tvari kao što su kadmij, bakar, olovo, cink i antimon, PFAS spojevi i mikroplastika. Nalazi su jasni: materijal je ekotoksičan.
Što je uopće odloženo u Lici i koje opasnosti prijete lokalnom stanovništvu, o tome govorimo s Branimirom Hackenbergerom toksikologom sa Sveučilišta u Osijeku.
Gospodine Hackenberger, što bi se moglo učiniti da se smanji opasnost o kojoj svi pričaju? Je li dovoljno ukloniti taj otpad ili je već načinjena šteta?
Apsolutno je već načinjena šteta. Naime, taj otpad, upitno je koliko dugo on stoji na ovim mjestima i otpad je bio nezaštićen. Većina otpada je bila nezaštićena, dakle, nije bila prekrivena. Oborina je isprala do sada sve ono što je mogla isprati i to što je isprala oborina, dakle kiša, sve je to završavalo u podzemnoj vodi. Međutim, nije stvar na rubu panike da je sada to šteta nepovratna. Krš ima jednu dobru prednost, a to je što tamo voda teče. Tamo je hidrodinamika izuzetno brza i jaka tako da brzo dolazi do ispiranja. Ono što bi trebalo napraviti, što je trebalo već napraviti po otkriću tih ilegalnih deponija, to je hitna izolacija tog otpada od okoliša. Prvenstveno mislim na prekrivanje. Prvenstveno mislim na sprječavanje oborine da ispire vodotopive, ali čak i ne samo vodotopive, nego da ispire i čestice koje nisu vodotopive iz tog otpada i da sa tom oborinskom vodom to dospijeva u podzemne tokove. Nakon toga treba otpad trajno izolirati.
Građevinski inženjeri znaju kako se to radi i stručnjaci koji se bave izolacijom otpada ili ga trajno ukloniti s tog područja. Nakon toga posao neće biti završen, nažalost. Nakon toga treba raditi opsežan monitoring, kemijski monitoring i bio-monitoring, da se ustanovi kolika je zapravo šteta napravljena i osim toga da se može procijeniti rizik. Ono što je veliki problem u ovom trenutku je da mi znamo da se tamo nalaze opasne tvari. Opasnost je konstantna. Svaka tvar je jednako opasna da li se ona nalazi zaključana u ormaru ili se nalazi u okolišu, ona je jednako opasna. Ono što se razlikuje to je rizik. Mi ne možemo procijeniti rizik i vjerojatnost da će neka tvar koja se nalazi u okolišu uzrokovati nekakvu štetu na ljudsko zdravlje ili neku štetu na nekakav ekološki sustav. Mi ne znamo koliki je rizik zato što ne znamo koja je dinamika tih tvari, tj. ne znamo kako se one otpuštaju i u kojim koncentracijama. I što je još gore mi ne znamo kojih sve tvari tamo ima.
Jučer su objavljene neke analize. Što su one pokazale? Kakvi su se uzorci analizirali?
USKOK je objavio izvješće Instituta za vode o mikroplastici u lokalnim podzemnim vodama na području Divosela kraj Gospića. Analizirano je šest uzoraka uzetih 8. svibnja (maj) iz triju piezometarskih bušotina: uzvodno i nizvodno. Ukratko, nizvodno je pronađeno znatno više mikroplastike.
Vodovodna voda je ispravna, kazao je jučer premijer Andrej Plenković. Treba li to umiriti građane?
Građane je to, zapravo, uznemirilo jer premijerov govor o ovoj temi doživljavaju kao iritaciju. Gospićani, ali i svi Ličani, jer cijelo to područje je hidrološki povezano, žele da se taj otpad zbrine odmah, po hitnoj proceduri, bez dugih postupaka javne nabave i žalbenih rokova, bez obzira na cijenu i natječajne propise Europske unije. Zato su i prosvjedovali u Zagrebu. Kao što sam rekao, Lika leži na bazenima pitke vode, analize su dokazale prodor kemikalija u tlo i podzemne vode, pitanje je trenutka kada će kiše dublje isprati toksične spojeve u vodonosnik, a onda će već biti kasno.
Što su vladajući do sada učinili po tom pitanju?
Bilo bi pogrešno reći da nisu učinili ništa, ali ono što su učinili već samim provlačenjem kroz metajezik i jezik politike, građanima smeta. Pa smo tako čuli da je Vlada u srpnju (jul) 2025. gospićku lokaciju uvrstila u Plan gospodarenja otpadom, čime je Fondu za zaštitu okoliša otvoren put za financiranje sanacije. Nakon završetka istrage na terenu i dopuštenja USKOK-a za pristup lokaciji, dobivenog u listopadu (oktobar), Fond je proveo analize i istraživanje tržišta.
Prvi natječaj za uklanjanje rasutog otpada završio je bez ponuda pa je ponovljen uz veću procijenjenu vrijednost. Prije mjesec dana zaprimljene su ponude za približno 4.500 tona otpada uz silos PPK Velebita i oko 650 tona u velikim vrećama. Sada se traže inozemna postrojenja koja mogu preuzeti zakopani opasni otpad.
Kad se podvuče crta, do danas nije počelo fizičko uklanjanje približno 33.000 tona zakopanog otpada, niti je ugovoren konačan model njegova zbrinjavanja. Za prvu ruku će se teren prekriti nepropusnom folijom kako snijeg i kiše ne bi ispirale otrove u podzemlje.
Uoči prosvjeda aktivirani su brojni botovi na društvenim mrežama i takozvani domoljubni influenceri kako bi obeshrabrili ljude od dolaska na glavni zagrebački trg uz navode da se radi o akciji ljevice koja pokušava svrgnuti stabilni i vladajući HDZ. Možemo reći i da je sam premijer Plenković preuzeo dio retorike Aleksandra Vučića, zar ne?
Plenković je kazao da oporba slučaj Gospić koristi na isti način na koji je u Srbiji korišten pad novosadske nadstrešnice: kao povod za okupljanje protiv vlasti. Ustvrdio je da oporba svaki problem uvećava i pokušava ga iskoristiti za ostvarivanje svojih političkih ciljeva.
Pa ipak, prosvjed je okupio i lijeve i desne?
Da, i to je dosad neviđeno kod hrvatskog prosvjedovanja. Političarima nije dopušteno govoriti na pozornici, glazba koja se puštala bila je domoljubna, ali nije dijelila građane kao što to obično biva. Prevedeno, Thompsonu nije bilo mjesta ni na razglasu, a nije došao ni među građane. Nekoliko incidentnih desničara iz Zadra pokušalo je „hakirati“ prosvjed, no to im u konačnici nije uspjelo. Zbog nasilničkog ponašanja policija je pokrenula postupak protiv njih.
Bilo je to, mogu slobodno reći, zajedništvo, ali ne zajedništvo istomišljenika koje isključuje druge, a na kakvo smo navikli u Hrvatskoj, nego zajedništvo građana koji ne žele da im se država pretvori u mrežu deponija toksičnog otpada.
S obzirom na intenzitet i dugotrajnost ove teme, je li se ona odrazila na rejting vladajuće stranke? Koga građani krive?
U ovomjesečnom istraživanju javnog mnijenja, CRO Demoskopu, HDZ je pao sa 27 na 25,3 posto podrške birača, što je njegov najslabiji rezultat od izbora 2024. godine. Plenković je istodobno porastao s 32,8 na 37,3 posto među najnegativnije ocijenjenim političarima. Anketa je provedena prije zagrebačkog prosvjeda pa su sada brojke moguće i gore po vladajuće.
Paralelno istraživanje javnog mnijenja Crobarometar pokazuje koga građani krive. Čak 59 posto građana smatra da su podjednako odgovorni svi uključeni: tvrtke i pojedinci koji su odlagali otpad, lokalna vlast, Ličko-senjska županija, Državni inspektorat i Ministarstvo zaštite okoliša. Zahtjeve Gospićana za hitnom sanacijom podržava 97 posto ispitanih.
