SFF: Na ćevapima s filmskim zvijezdama?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 17.08.2026. 26 Min. 12 Sek.. Verfügbar bis 17.08.2027. COSMO. Von Maja Maric.
SFF: Na ćevapima s filmskim zvijezdama?
Stand:
Maja Marić, Amir Sužanj, Amir Kamber
Crveni tepih, poznata imena, turisti i dijaspora koja planira godišnje odmore prema festivalskom kalendaru. Ovogodišnji Sarajevo Film Festival donosi 260 filmova iz 70 zemalja, brojne svjetske premijere i velika imena poput Woodyja Harrelsona, Emily Watson i Asghara Farhadija. Što je s bosanskohercegovačkom kinematografijom? Kako festival mijenja ritam grada? Maja Marić razgovara s kolegom Amirom Sužnjem i režiserom Dinom Mustafićem o tome zašto je Sarajevo nezaobilazna filmska adresa.
Crveni tepih, poznata filmska imena, turisti i dijaspora. Sarajevo je ponovo u svom festivalskom izdanju. Sarajevo Film Festival donosi osam dana filma, ali i potpuno drugačiji ritam grada. Kakva je atmosfera ove godine i gdje je danas bosanskohercegovačka kinematografija?
Ali Sarajevo Film Festival odavno nije samo ono što se događa u kinima. Za grad je to jedan od onih događaja koji potpuno promijene njegov ritam. Pune se ulice, kafići i restorani, dolaze turisti, ali i brojni Bosanci i Hercegovci koji žive u inostranstvu i upravo ove dane biraju za povratak kući. I čini se da barem na tih nekoliko festivalskih dana Sarajevo ponovno postaje jedno od mjesta na kojima svi žele biti.
Kako to izgleda ove godine? Kakva atmosfera vlada u gradu i šta Sarajevo Film Festival danas znači za Sarajevo, ali i za bosanskohercegovački film?
Amir Sužanj nas čeka u Sarajevu gdje prati festivalska događanja.
Prije nego što kažemo šta će to ove godine obilježiti festivalske sadržaje, možeš li nam, Amire, opisati kako Sarajevo dočekuje ove festivalske, slobodno se može reći, praznične dane?
Može se to tako reći bez imalo pretjerivanja. Kao i svake godine, priča o Sarajevo film festivalu je mnogo veća od samih filmskih projekcija. Grad živi jedan poseban ritam u kojem su i dani i noći potpuno ispunjeni, prepun je turista i ljubitelja filma, na svakom koraku se mogu vidjeti poznate ličnosti iz filmskog svijeta, a u samom gradu teško je pronaći mjesto u hotelima i ugostiteljskim objektima - sve je popunjeno. Ta festivalska groznica počela je već nekoliko dana prije festivala, kad su puštene u prodaju karte za filmove. Mnogi su na taj dan već tokom noći došli na prodajna mjesta kako bi došli do karata za filmove. Najbolje je da ovaj svojevrstan pregled festivalskih svetkovina počnemo jednom tonskom slikom kako ljudi doživljavaju festival u Sarajevu.
Posjetioci Sarajevo film festivala
„Već smo od četiri ujutro ovdje i čekamo. Pa, gledaćemo neke filmove, odabrali smo, „Majka Tereza“, „Palestina“, „Ničija zemlja“ i tako dalje. Baš iskreno, dobra atmosfera, sviđa mi se“.
„Sarajevo film festival je sedam dana kad Sarajevo, zapravo, jedino i živi. Mislim, nije jedino živi, ali to je vrhunac, to je ono pik momenat Sarajeva“ .
„ U Sarajevu je uvijek jedna pozitivna i dobra energija. Pogotovo sad, pun grad, festival. To je jedan čuveni kulturni događaj za cijeli region i za Sarajevo“.
Amire, šta će to ovogodišnje izdanje festivala ponuditi gledateljima?
Gledaoci će moći vidjeti 260 filmova iz gotovo svih krajeva svijeta, iz 70 zemalja. U četiri takmičarske selekcije, igranog, kratkog, dokumentarnog i studentskog filma, biće prikazan 51 film. Brojke su same po sebi impresivne - 21 film zabilježiće svjetsku, šest međunarodnu, jedan evropsku, 23 filma imaće regionalnu premijeru, dok će jedan film van konkurencije zabilježiti bosanskohercegovačku premijeru. Direktor festivala Jovan Marjanović kaže da je ta filmska smotra premašila uobičajene festivalske domete i da svake godine donosi mnogo više od toga.
Jovan Marjanović, direktor Sarajevo film festivala
Mislim da je to sigurno tačka u kalendaru filmske industrije, koja je postala nezaobilazna. Ovo je mjesto susreta za cijelu regiju svakako što se tiče filma, svih onih koji se filmom bave, vjerovatno najveća selekcija filma iz ovog dijela svijeta na ijednom drugom festivalu na svijetu. Ko želi da dođe i otkrije šta se to sve dešava na Balkanu i jugoistočnoj Evropi u kontekstu filma, na pravom je mjestu ako je došao ovdje, a vjerujem da se događa puno i vjerujem da smo na neki način kao region postali inn i u ovom smislu filma. Zanimljive su priče koje dolaze iz ovog dijela svijeta ostatku svijeta.
Direktor festivala Jovan Marjanović govorio je o značaju te manifestacije. Amire, pretpostavljam da su, kao i ranijih godina, poznata imena dobitnika Počasnog srca Sarajeva. Riječ je uvijek o velikim svjetskim zvijezdama, ali i glumcima koji su ostavili dubok trag u regionalnoj kinematografiji.
Da. I ove godine će Počasno srce Sarajeva, kako se to ovdje kaže, otići u prave ruke. Dobitnici su Emily Watson, Woody Harrelson, Ashgar Farhadi, Diego Luna i jedan od najpoznatijih i najaktivnijih, ako tako mogu reći - najplodonosnijih bosanskohercegovačkih i regionalnih glumaca Emir Hadžihafizbegović, koji kaže da mu je ovo jedno od velikih priznanja u životu i karijeri.
Emir Hadzihafizbegović, glumac
Znači mi puno. To je satisfakcija za posao koji si uradio. Dobiti Počasno srce Sarajeva i ući u jednu ekipu kakva je Robert De Niro, Angelina Jolie, Benicio del Toro, Oliver Stone mi godi, pogotovo što ove godine Počasno srce Sarajeva dobija moj omiljeni, omiljeni glumac Woody Harrelson.
Kako ove festivalske dane, Amire, doživljavaju domaći ljudi, stanovnici Sarajeva?
Pored običnih građana, koji uživaju u ambijentu, vrlo aktivnim danonoćnim društvenim zbivanjima, ali i u osjećaju da su ovih dana u centru medijskih zbivanja mnogo šire od bosanskohercegovačkih granica, jer slike Sarajeva i Sarajevo film festivala prikazuju brojni regionalni i evropski mediji, zadovoljni su i mnogi drugi - ugostitelji, hotelijeri, iznajmljivači smještajnih kapaciteta, zanatlije, trgovci, ulični prodavači i mnogi drugi. Zanimljivo je da se taj ambijent preslikava i na susjedno Istočno Sarajevo, gdje privatni poduzetnici takođe, što bi rekli mi u Bosni, zadovoljno trljaju ruke. Stojanka Đorda, vlasnica smještajnih prostora, kaže da svi veliki događaji u Sarajevu imaju vrlo pozitivne efekte i na Istočno Sarajevo.
Stojanka Đorda, vlasnica smještajnih prostora
„Mi obožavamo ovaj period kada je Sarajevo film Festival, tada nam je popunjenost najveća. Takođe, prije toga je bilo zbog Merlinovih koncerata, takođe smo bili jako popunjeni“.
Rekli smo već ranije, Amire, da se u Sarajevo, možda masovnije nego svih prethodnih godina, slila velika masa gostiju iz Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta. Kako se Sarajevo pripremilo za ovaj svojevrstan filmski, medijski i turistički spektakl i šta je obilježilo ovo ljeto u gradu na Miljacki?
Da, Sarajevo je na svaki način središte turističkog interesovanja u cijelom balkanskom regionu. Turistički radnici sa zadovoljstvom potvrđuju da su svi smještajni kapaciteti popunjeni i da je grad prepun turista, ali to se ne može reći samo za ove dane festivala. Sarajevo je doslovno puno još od početka avgusta, od održavanja tri spektakularna koncerta regionalne muzičke megazvijezde Dine Merlina. Tu su brojni stranci, među njima i zvučna imena iz svijeta filma, novinari, jutjuberi, turisti iz susjedstva, Bosanci i Hercegovci iz dijaspore, ljudi iz drugih bosanskohercegovačkih gradova – grad u svako doba dana izgleda kao košnica nasmijanih i raspoloženih ljudi. Sve to ima vrlo pozitivne efekte na imidž Sarajeva u turističkom svijetu, koje je u posljednje vrijeme nagrađeno sa nekoliko zvučnih priznanja, podsjeća direktor Turističke zajednice Kantona Sarajeva Haris Fazlagić.
Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajeva
“Prošle godine smo bili proglašeni za najbolju destinaciju za posjetiti, ove smo proglašeni za najbolju citu break, tako da smo stalno u tim stranim turističkim medijima, koji znače nešto u svijetu turizma, a onda se puno ne sekiramo kada dođu ovdje. To Sarajevo vas preuzme, poznata sarajevska gostoljubivost i kako se ljudi prihvate ovdje, kako se prihvate turisti. Onda ide sigurnost, ljudi se osjećaju jako sigurno… Naravno, gastronomija i dobijete, što je jako bitno danas, možda čak i poslije ove gostoljubivosti, dolazi cijena jer dobijete jako dobar kvalitet za cijenu”.
Kad slušamo ovakve ocjene, Amire, reklo bi se da i grad i organizacija festivala funkcionišu besprijekorno. Je li to baš tako?
Pa, ne bismo sad baš išli u krajnosti, idilična slika uvijek ima i drugu, manje lijepu i privlačnu stranu. Ljudima u Sarajevu je drago što su u tim danima festivala prijestolnica filma, kulture i turizma, ali vide i negativne posljedice tog masovnog boravka ljudi u gradu na sličan način kao i stanovnici nekih zvučnih turističkih destinacija na hrvatskom Jadranu. Radnice pijace u blizini jednog od mjesta projekcije filmova su u programu Radija Bosne i Hercegovine vrlo slikovito opisale kako izgledaju i negativne strane života u vrijeme vrijeme festivala.
Radnice sa pijace u blizini održavanja festivala
“Drago nam je što dolaze u naš grad, ali smo nezadovoljni zato što ostavljaju sve veoma prljavo iza sebe. Bacaju čaše, flaše, mokre gdje stignu… Znači, mi moramo dolaziti sa domestosom na posao”.
“Ne može se proći ovuda ujutro. Kad dođete na posao treba nam svima gas-maska. To je jednostavno tako”
Da ne bismo završili našu lijepu priču o Sarajevo film festivalu ovim ne baš sjajnim primjedbama, podsjetićemo da su takve pojave svuda u svijetu posljedica masovnog turizma, pa ni u Sarajevu ne može biti drugačije. Za kraj je najbolje reći da Sarajevo ovih dana živi još jednu lijepu festivalsku sedmicu, koja je već sad opravdala očekivanja posjetilaca, naročito onih, koji već dugi niz godina podređuju sve održavanju festivala, planirajući čak i godišnje odmore kalendaru te zvučne filmske manifestacije, a takvih je mnogo i u dijaspori.
Dino Mustafić, režiser
Ja mislim da ne postoji niti jedan filmski autor, uopće filmski radnik koji je indiferentan prema Sarajevo Film Festivalu. To je festival koji je nastao u vrlo teškim istorijskim okolnostima kada ni mir nije bio izvjestan. Dakle nastao je u trenucima opsade grada Sarajeva, koja je bila jedna od najdužih u istoriji modernog čovečanstva.
I on je izrastao iz tog jednog, rekao bih, otpora prema nasilju, zlu, destrukciji, diskriminaciji, sa željom da se preko filmske umjetnosti afirmišu one vrijednosti, koje svaki rat kao civilizacijski apokaliptični udar pobriše.
Tako da smo svi, rekao bih, identitarno vezani za taj festival. Govorim o autorima nove generacijske dobi, a kada se prvi Sarajevo Film Festival organizirao, ja sam tada završavao odsjek režije na Akademiji Scenskih umjetnosti u Sarajevu.
Dakle, evo, više od tri decenije poslije, taj festival u emotivnom smislu budi, rekao bih, ona sjećanja koja vas čine na određeni način ponosnim da se takav jedan događaj pretvorio u jedan od najrelevantnijih jugoistočnih filmskih festivala.
Čuli smo danas da je Sarajevo Film Festival odavno prerastao okvire filmske smotre i postao važan događaj za cijeli grad, ali i jedno od ključnih mjesta susreta filmske industrije u ovom dijelu Europe.
S druge strane, iza uspješne festivalske priče ostaje i pitanje domaće, bosanskohercegovačke kinematografije. Autora i glumaca očigledno ne nedostaje, ali uvjeti u kojima nastaju domaći filmovi daleko su od idealnih.
No Sarajevo će, barem još nekoliko dana, ostati u svom posebnom, festivalskom ritmu, malo glasnije, punije i življe nego inače.
